U novoj studiji americkih naucnika dokazano je da prehrana bogata bobicastim vocem bogatog antioksidansima usporava proces starenja i lijeci mnoge zdravstvene tegobe.

Nestat ce više od polovine svjetskih jezika

Mediji najcece prenose vijesti o ugroženim životinjama i biljkama, no malo ko posvecuje pažnju jezicima koji polako izumiru. Americki Institut za ugrožene jezike je objavio da ce gotovo polovina svjetskih jezika nestati u narednih sto godina, jer svake druge sedmice umire po jedna osoba koja je posljednji znalac nekog jezika, objavili su americki mediji.

UNESCO-ov Atlas ugroženih jezika ukazuje na to da je sve više jezika koji izumiru, zbog toga bi generacija koja dolazi morala podhitno nešto poduzeti kako ne bi nestalo više od polovine svjetskih jezika. Posljednjih godina se sve više osjeca pad manjinskih jezika, a neki od njih su na ivici istrebljenja.

I dok se uglavnom svi bave ugroženim vrstama životinja i biljaka, manjinski jezici odumiru. Širom svijeta je ugroženo 18 posto sisavaca i 8 posto biljaka, dok je ugroženih jezika više od 40 procenata. Svake druge sedmice zauvijek nestane jedan jezik.

„Trebali bismo se brinuti o jezicima koji nestaju isto koliko i za ugrožene biljke i životinje“, kazao je Christopher Moseley, urednik UNESCO-ovog Atlasa ugroženih jezika.

Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu je nedavno objavila alarmirajucu informaciju u kojoj o tome da se cak 2.500 jezika nalazi u opasnosti, dok je 500 jezika na ivici izumiranja, a blizu 200 jezika ima manje od deset govornika.

„Lingvisti su napokon shvatili opasnost koja prijeti odumiranjem velikog broja jezika, te su poceli sa radom kako do toga ne bi došlo“, kazao je Moseley.

Jezici su najcešce ugroženi u zemljama gdje postoji veca lingvisticka raznolikost, a razlozi nestajanja su takoder i ratovi, prisilno preseljenje naroda, te ekonomske poteškoce koje navode ljude da se iz manjih mijesta sele u gradove.

No, neki od jezika kao što su velški i katalonski i dalje opstaju, te ne postoji opasnost od njihovog izumiranja. Naucnici smatraju da je najveci razlog toga što su ocuvanjem jezika gradani štitili svoj identitet i nezavisnost.

„Jezik je bit našeg identiteta. Katalonija je posebna pokrajina i mi cuvamo našu individualnost. Ne možemo ni zamisliti šta bi se desilo kada bi naš jezik nestao“, kazao je Jose Luis Lopez, vlasnik jednog bara u Barceloni.

I dok na svu srecu pojedini jezici doživljavaju procvat, mnogi zauvijek nestaju.
Lingvisti su engleski, francuski i španski jezik nazvali ubojicama, jer upravo ovi jezici najcešce zamjenjuju manjinske.

Trenutna situacija je alarmirajuca i ako se ubrzo ne ucini ništa više od polovine svjetskih jezika ce zauvijek nestati, a samim tim ce nestati i veliki dijelovi kulture naroda koji su govorili tim izumrlim jezicima.