Ljekovito bilje: Borovnica

Datum: 27.01.2009 18:26
Autor: Danka Vujicic

Da u soku od borovnice ima neceg sto je izvor snage i zdravlja, znali su i u srednjem vijeku. Poznato je da se u to vrijeme ljudi, pa tako ni novorodencad, nisu cesto kupali. Ako bi se, medutim, dogodilo da se neka beba rodi bolesljiva, majka bi je svakodnevno trljala sokom od borovnica. To je bio lijek za dug i zdrav zivot.

U srednjem vijeku su vjerovali da cak sprijecava i kugu, pa je tako ova biljka usla u mnoga vjerovanja i vradzbine. Drvo se moglo paliti samo u odredene svrhe, a ogrlice od bobica su "tjerale zle duhove i stitile od uroka".

Slicnost sa otrovnim biljkama: Borovnica (lat. Vaccinium myrtillus), koju jos zovu borovnjaca, brusovnica, kupinaca, planinska mrtvinica, bliska je rodaka vrijeska. Uspijeva u golemim, isprepletenim kolonijama u sumama brdskog i planinskog podrucja, a zanimljivo je da je ima i na Havajima, Madagaskaru i Javi.

Lako se prepoznaje po uglastim stabljikama, jajolikim listovima kao i po okrugloj bobi, koja je najprije zelena, zatim crvena i najzad crnoljubicasta, prekrivena finim, bijelim maskom u zrelosti. Od njenih plodova sto se beru rukom ili "cesljem" od juna do avgusta, pripremaju se ukusni kolaci, torte, pekmezi, zelei, sirupi, marmelade, sokovi, pa cak i vino.

Plodove borovnice uberite ljeti, kad sasvim sazriju. Korijenje izvadite ujesen, a listove sakupite u proljece, kad navru sokovi.

U sumi se ipak treba uzdrzavati od branja borovnica za jelo, jer postoje biljke slicnog izgleda ciji su plodovi, za razliku od borovnice, otrovni. Takva je, na primjer, vacconium uliginosum.

Ljekovito djelovanje: Preporucljivo je da koristite ne samo plodove borovnice, vec i njene listove i korijenje. Listovi imaju svojstvo da jacaju i okrepljuju, pospjesuju mokrenje, antisepticni su i antidijabeticni. Pridonose dobrom radu svih organa, a narocito su djelotvorni protiv kaslja, povracanja, bolova zeluca, lijenosti crijeva, proljeva, loseg funkcionisanja mokracnog mjehura i mokrenja u krevet, sto se cesto javlja kod djece. Oni dezinfikuju probavne i mokracne puteve, smanjuju postotak secera u krvi, sto ih cini dragocjenim za dijabeticare.

U vanjskoj primjeni korisni su protiv infekcija usta i gornjih disajnih puteva (grgljanje), protiv upala ociju (kolirij), kao i protiv koznih bolesti, cireva i opekotina (losioni, oblozi). Korijenje sluzi prvenstveno za dezinfekciju rana i njihovo brze zarastanje.

Od borovnica se pravi ukusna marmelada, kao i sok. Slatko je takode savrsenog ukusa i to je jedan od najpoznatijih "sumskih" specijaliteta. Tokom vrelih ljetnjih dana osvjezenje je, svakako, sladoled od borovnica koji nije tesko napraviti.

Plodovi imaju jos i druge vrijedne osobine. Njihov ljubicasti sok bogat karotinom (provitaminom A, vitaminom korisnim za oci) poboljsava vid. Nije slucajno da piloti jedu mnogo tortica s borovnicama. Istrazivanja su pokazala da su borovnice odlicne i za mozak. Njihov ekstrakt poboljsava ravnotezu, koordinaciju i pamcenje, cak i u slucajevima Alzhajmerove bolesti.

Borovnice, osim toga, djeluju i osvjezavajuce. Antidijabeticna svojstva plodova izvanredno su dragocjena, a antisepticna i digestivna svojstva narocito dolaze do izrazaja kod crijevnih zaraza, posebno kod djecje kolibaciloze. Savjetuju se takode za pospjesivanje mokrenja i dezinfekciju mokracnog sistema. U vanjskoj primjeni oni sluze za ispiranje usta, grgljanje (protiv afta, upale desni, angine), pripremu obloga (protiv hemoroida), losiona (protiv koznih bolesti) i za ispiranje (protiv crijevnih poremecaja, proljeva). Uvarak od bobica, kada se udise kroz nos, izvanredno lijeci prehladu.

Mnogima je ipak najvaznije to sto su borovnice ukusne. Ove izuzetno mirisne namirnice mogu se konzumirati same ili se od njih mogu napraviti ukusne poslastice kao sto su vocni jogurti, vocne salate ili kolaci.

Jedino na sta treba pripaziti je da ih ne perete dok niste spremni da ih jedete, jer ce se u tom slucaju ubrzo pojaviti plijesan.

Legenda

Sin bogatog trgovca iz Asizija, cuveni propovjednik siromastva i ljubavi prema bliznjima, sveti Franjo Asiski (1182 -1226) cijeli zivot je proveo pokusavajuci da se vlada prema strogom pravilniku franjevackog reda koji je sam napisao. Legenda kaze da je jednom prilikom, kad je osjetio da ga obuzima tjelesna zudnja, odlucio da se baci u grmlje borovnica. Tu je ostao da lezi izvjesno vrijeme, a kad je ustao, bio je potpuno drugi covjek. Ljubav prema Svevisnjem i neki plemeniti zivotni sokovi strujali su njegovim tijelom, kaze legenda.

Recepti

Caj: Na jednu litru vrele vode stavite pregrst osusenih ili svjezih listova borovnice i ostavite da stoji deset minuta. Piju se tri do cetiri soljice dnevno. Jos je djelotvorniji mijesani caj s dodatkom listova divlje jagode i kupine. Taj caj je jedan od najboljih lijekova protiv secerne bolesti.

Uvarak od listova (za vanjsku primjenu): stavite dvije pregrsti svjezih ili osusenih listova na litru vode (grgljanje, losioni, ispiranje).

Vino: Dvije pregrsti plodova osusenih na vazduhu skuvajte u malo vode. Nakon 15 minuta dodajte pola litre crnog vina i kuvajte na laganoj vatri pet minuta. Preporucljivo je da popijete dvije do tri case dnevno.

Sladoled: Potrebno je 200 grama svjezih ili zamrznutih borovnica, 100 grama secera, sok i kora od pola limuna, te 300 grama kisele pavlake. Oprane borovnice treba umutiti sa sokom od limuna i secerom. Kad se secer rastopi, doda se pavlaka i jos kratko vrijeme muti. Smjesu treba sipati u posudu za sladoled i staviti u zamrzivac da se stegne.