Plate i administrativni troškovi zaposlenih u administraciji, u BiH ce ove godine progutati gotovo polovicu ukupnih budžeta u BiH. Više nego brojna administracija gradane ce ove godine koštati 3,19 milijardi maraka što je 47,1 posto iznosa ukupnih budžeta u BiH, od države, preko entiteta do kantona, pokazuju rezulati najnovijeg istraživanja nevladine organizacije ALDI BiH pod nazivom "Monitoringom javne potrošnje do efikasne vlade".
Samo za plate i naknade administracije, bez pratecih administrativnih troškova, na svim nivoima vlasti ove godine morat ce se izdvojiti 2,5 milijardi maraka, što je više od trecine ukupnih budžeta u BiH koji su za ovu godinu planirani u iznosu od 6,78 milijardi maraka.
Za razliku od ostatka svijeta, gdje su vlade suocene sa žestokom ekonomskom krizom radikalno rezale troškove za plate javne adminsitracije, što kroz drasticna smanjenja plata ili masovna otpuštanja desetina hiljada cinovnika, cinovnici u BiH pokazali su se kao vrsta imuna na ekonomsku krizu, makar to bila i najveca kriza u poslednjih 70 godina.
NEMA KRIZE ZA CINOVNIKE
Na plate i naknade zaposlenih u javnoj administraciji u BiH u ovoj godini bice potrošeno 826 miliona maraka više nego u 2006. godini, koja je iz današnje perspektive, bila "zlatno doba" kada su budžeti bili prepuni novca koji se slivao u budžete nadmašujuci ocekivanja. Sasvim logicno se namece pitanje koliko bi novca onda administracija potrošila na sebe da nije došlo do krize.
Iako su vremena teška zaposleni u administraciji u BiH ipak se uspješno odupiru udarima krize, pa je prosjecna plata zaposlenih u javnoj upravi u BiH u maju bila 1.092 marke, što je znatno iznad prosjecne plate u BiH koja je u istom mjesecu iznosila 795 maraka. Istovremeno, zaposleni u gradevinarstvu morali zadovoljiti sa prosjecnom platom od 565 maraka, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Kako su apetiti administracije nezasiti, a novca nema dovoljno, nije preveliko iznenadenje da nakon što se podmire plate cinovnika ne ostaje previše novca za ostale namjene.
PLATE VAŽNIJE OD INVESTICIJA
Za javne investicije, koje su jedino efikasno sredstvo za ublažavanja posljedica krize i najbolji nacin za upošljavanje domacih kompanija i radnika, u ovoj godini u budžetima je planirano tek 209 miliona maraka što je 2,9 posto iznosa ukupnih ovogodišnjih budžeta u BiH.
U odnosu na sumu koja se izdvaja samo za plate javnih službenika ovo je zaista smiješna cifra i najbolji pokazatelj koliko je domacim vlastima zaista stalo do domace ekonomije i smanjenja nezaposlenosti koje tako rado pominju u ovo predizborno vrijeme.
To što bi se novac izdvojen za javne investicije, osim što bi omogucio život od vlastitog rada zaposlenim u domacim kompanijama, ponovo direktno ili indirektno vratio u budžet, penzione i zdravstvene fondove, za vlast je nedovoljno snažan argumenat.
Apetitima domace administracije nikakvu smetnju nije predstavljala ni cinjenica da su planirani ovogodišnji budžeti u BiH više spisak želja nego stvaran pokazatelj raspoloživog novca.
"RUPA" U BUDŽETU O 756 MILIONA MARAKA
Problem je što su planirani rashodi svih budžeta u BiH 6,7 milijardi maraka, dok su ocekivani prihodi manji za 756 miliona maraka, koliko nedostaje da bi se ispunila sva obecanja budžetskim korisnicima. Naravno, spasonosno rješenje koje pronašla aktuelna vlast je vrlo jednostavno, uzecemo kredit od MMF-a o cijem vracanju cemo razmišljati kasnije.
Varijanta da bi se možda ukupni budžetski troškovi mogli smanjiti, odnosno da bi se moglo potrošiti samo onoliko koliko realno ima novca u budžetu, izgleda nikome nije pala na pamet. Razlog je vjerovatno što bi u tom slucaju posljedice kresanja budžetskih troškova administracija osjetila puno jace na vlastitoj koži.
Konacan rezultat je da BiH dovodi sebe u situaciju da se dodatno zadužuje, ali ne zato da bi tim novcem pokrenula ekonomiju i zaposlila domace radnike, vec da bi se nahranio ogromni administrativni aparat i ocuvao kakav-takav socijalni mir do izbora 3. oktobra.
Bez obzira na to ko pobijedi na izborima, vrlo brzo ce se morati suociti sa` problemom prevelike i preskupe administracije koja guta gotovo polovicu budžeta. Nedostajuci novac za troškove adminsitracije ne može se beskonacno obezbjedivati novim zaduživanjima jer pozajmljeni novac prije ili kasnije morat ce se vracati, a na žalost cinovnika, otplata ino-dugova ima prednost cak i nad platama administracije.
(zurnal.info)
