Biti profesionalni poslanik jedno je od najisplativijih zanimanja u BiH. Sami su izglasali visoke plate i dodatne prihode kakve ima malo ko u zemlji.
Poreski obveznici u Bosni i Hercegovini (BiH) su u 2009. godini izdvojili najmanje 4,4 miliona KM za plate i naknade 60 poslanika i delegata Parlamentarne skupštine BiH, pri cemu je više od cetvrtine ove sume potrošeno za primanja samo 14 njih.
Prema podacima koje je prikupio Centar za istraživacko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, najviše iznose u Parlamentu BiH naplatili su Branko Zrno, Mladen Ivanic i Drago Ljubicic. Svi su zaradili preko 100.000 KM.
Protekla godina bila je bericetna i njihovim kolegama Šemsudinu Mehmedovicu, Dušanki Majkic, Ademu Huskicu, Branku Dokicu i Iliji Filipovicu. Oni su primili izmedu 96.000 i 99.500 KM. Tek nekoliko hiljada manje zaradili su Milorad Živkovic, Hazim Rancic, Husein Nanic, Slavko Matic, Muhamed Suljkanovic i Adem Ibrahimpašic.
Polovina poslanika i delegata zaradila je iznose od 70.000 do 90.000 KM, a samo samo šest poslanika, koji nisu prihvatili profesionalni status u Parlamentu BiH, primili su izmedu 8.000 KM i 38.603 KM.
Poslanici i delegati su i ove godine nastavili primati iste mjesecne iznose, iako Parlamentarna skupština BiH u 2009. nije usvojila ni polovinu od planiranih 126 zakona.
Osim plate za profesionalni angažman, poslanickog paušala, dnevnica i honorara za rad u komisijama, oni su mjesecno dobijali i novac za najam stana u Sarajevu, naknadu za odvojeni život od porodice, a naplacivali su i naknadu za posjetu porodici. Ove ali i neke druge privilegije propisane su Odlukom o nacinu obracuna placa i ostalih materijalnih prava poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH i Pravilnikom o drugim beneficijima koje su sami izglasali.
Primanja poslanika i delegata nisu uvjetovana njihovim ucinkom u Parlamentu, niti brojem osvojenih glasova. Iako su neki od njih na Opštim izborima 2006. godine osvojili više desetina hiljada glasova, ima i onih koji su u Parlament BiH ušli bez ijednog glasa ili samo sa nekoliko stotina ili hiljada glasova.
Delegati mogu biti izabrani u Parlament, a da niko od gradana ne glasa za njih. Izborni zakon BiH precizira da 15 delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH biraju Parlament Federacije BiH i Narodna skupština RS.
Dragi Ljubicicu iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) tako nije trebao ni jedan glas gradana da ude u Parlament i da prošlu godinu završi sa prihodom od 100.099 KM. Centralna izborna komisija nema podataka o Ljubicicevim glasovima. Branko Zrno iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH je na izborima osvojio 915 glasova, iako mu ni to nije trebalo za primanja od 103.855 KM.
Plata po Ustavu BiH
Na samom kraju cetverogodišnjeg mandata neki od poslanika sa kojima su razgovarali novinari CIN-a kažu da oni nisu sebi odredivali primanja u Parlamantu BiH.
Medutim, u izvještaju o radu Parlamenta BiH Centri civilnih inicijativa (CCI) navode da je prošle godine nekoliko puta propao pokušaj da se smanje plate poslanika. Clanovi Parlamenta su se pozivali na potrebu izmjene Ustava BiH, koji propisuje da se plate funkcionera u institucijama BiH ne mogu smanjivati za vrijeme trajanja njihovog mandata. CCI medutim navodi da su poslanici i delegati lako mogli izmijeniti ovu ustavnu odredbu, da je za to postojala volja u Parlamentu BiH.
Uprkos tome što je jedan od najbolje placenih poslanika i delegata sa ukupnim primanjima od 102.099 KM, Mladen Ivanic, lider Partije demokratskog progresa (PDP) je u 2009. godini imao najviše izostanaka sa sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH - odsustvovao je sa sedam od 18 sjednica.
Iako je svoje izostanke opravdao Ivanic je u 2009. godini naplatio puni iznos paušala (naknada za obavljanje poslanicke i delegatske dužnosti) u visini od 9.190 KM, a isplacena mu je i plata u ukupnom iznosu od 61.965 KM. Naplatio je Ivanic i 1.888 KM toplog obroka, 3.600 KM naknade za odvojen život, 6.000 KM za smještaj i 5.712 KM za rad u komisijama. Dobio je i regres od 586 KM, te naknadu za posjetu porodici u Banjoj Luci od 5.952 KM. Isplacene su mu i dnevnice za putovanja u zemlji i inostranstvu u iznosu od 5.314 KM, te pomoc za slucaj teške bolesti (infarkt) od 1.890 KM.
Ivanic, koji je u Dom naroda BiH ušao sa 2.989 glasova osvojenih na Opštim izborima 2006. godine, kaže da plan rada Parlamenta BiH nije zavisio od njega, te da je on radio onoliko koliko je rukovodstvo Parlamenta zahtijevalo. Prema Ivanicu primanja poslanika bi mogla biti i niža, a smanjenje plate za njega ne bi bio problem.
Odvojeni od porodica
Plata je samo dio ukupnih primanja poslanika i delegata. Clanovi Parlamenta BiH koji nemaju prebivalište u Sarajevu ostvaruju pravo na 400 KM mjesecne nadoknade za odvojeni život od porodice, 500 KM na ime rente za stan, a placeni su im i troškovi za posjetu porodici, koji zavise od kilometraže.
Poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) Husein Nanic je za posjetu porodici u Bužimu u prošloj godini primio 11.142 KM, dok su susreti poslanika Demokratske narodne zajednice (DNZ) Rifata Dolica i njegove porodice u Velikoj Kladuši koštali poreske obveznike BiH 11.130 KM.
Nanic je iste godine izostao sa tri sjednice Predstavnickog doma, a Dolic sa šest. Obojica su opravdali odsustvo, ali i naplatili po 9.190 KM paušala.
Nanic i Dolic kažu da su opravdali svoja primanja, te da su njihovi troškovi za posjetu porodici veci od drugih poslanika zato što oni putuju dalje.
Medutim, Dolic ipak kaže da poslanici imaju velika primanja: "Smatram da je primanje i moje i svakog drugog poslanika nerazmjerno i ucinku i sadašnjoj situaciji koja je u BiH".
Jadranka Korac, šef Službe za finansije Parlamentarne skupštine BiH kaže da poslanici imaju pravo cetiri puta mjesecno putovati do svog mjesta prebivališta i da su im ti troškovi pokriveni iz budžeta. Ova naknada se obracunava za upotrebu vlastitog automobila, tako što se množi broj kilometara sa 20 posto cijene litre goriva.
Poslanici koji ne koriste naknadu za odvojeni život i smještaj imaju pravo na naknadu za korištenje vlastitog vozila kada god dolaze u Parlament, objašnjava Korac.
Oni koji to žele mogu unajmiti i licnog vozaca po vlastitom izboru. Njemu se iz budžeta, uz dnevnicu od 100 KM, placa i hotelski smještaj.
U Revizorskom izvještaju Parlamenta BiH navodi se da je za korištenje licnih vozila u službene svrhe prošle godine potrošeno 252.116 KM.
Revizori su preporucili Parlamentu da prekine praksu angažovanja vozaca po ugovorima o djelu, dok se ove vrste naknade ne regulišu zakonom. Oni su kritikovali to što se naknade vozacima isplacuju gotovinski.
Mirko Okolic, poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) je na sjednice Parlamanta BiH dolazio svojim vozilom. Okolic ne koristi naknadu za odvojeni život, smještaj i posjetu porodicu, ali je koristeci pravo na nadoknadu troškova korištenja privatnog automobila u prošloj godini naplatio 6.317 KM.
Komisije donose i 12.000 KM
Jedan od znacajnijih prihoda parlamentaraca cine naknade za rad u raznim komisijama. Zajednicka komisija za administrative poslove Parlamenta BiH je u septembru prošle godine donijela odluku da se poslanicima isplacuju naknade samo za rad u ad hoc komisijama, odnosno onim koje rade po potrebi i u ogranicenom periode.
"Zajednicka administrativna komisija je utvrdila visinu naknade za ad hoc komisije od 498,10 KM mjesecno i taj se iznos nije mijenjao od 2008. godine", kaže Jadranka Korac.
Uprkos ogranicenju neki poslanici su uspjeli zaraditi dosta novca u komisijama.
Vinko Zoric, delegat HDZ-a 1990 je za rad u komisijama naplatio 12.257 KM, što je nešto više od 15 prosjecnih plata od 802 KM u BiH u prošloj godini. Njegove kolege iz poslanickih klupa, Ilija Filipovic iz HDZ-a i Dušanka Majkic iz SNSD-a zaradili su u komisijama 9.912 KM, odnosno 9.591 KM.
Dnevnice za putovanja su još jedan izvor prihoda za poslanike i delegate. Tokom prošle godine najviše su zaradili Branko Zrno sa 7.025 KM, dok su Azra Hadžiahmetovic, Milorad Živkovic, Mladen Ivanic, Milica Markovic i Ivo Miro Jovic primili ukupne iznose vece od 5.000 KM.
Visoke prihode u prošloj godini poslanici nisu mogli opravdati rezultatom Parlamenta, niti vremenom provedenim u poslanickim klupama.
CCI je u svom istraživanju pokazao da su poslanici i delegati Državnog parlamenta u 2009. godini usvojili 42 posto zakona u odnosu na plan koji su sami sebi postavili. Bh. parlamentarcima je u prosjeku za usvajanje jednog zakona trebalo 104 dana, odnosno skoro tri i pol mjeseca od ulaska zakona u proceduru do njegovog konacnog usvajanja u oba doma Parlamentarne skupštine BiH
Parlamentarna skupština BiH je u prošloj godini usvojila 62 zakona, dok je Narodna skupština Republike Srbije u istom periodu usvojila 264. Tako je mjesecni prosjek srbijanske skupštine 22 zakona, a bh. 5,1. Državni poslanici BiH znatno zaostaju i za kolegama iz Hrvatske - Sabor Republike Hrvatske je u 2009. godini usvojio 223 zakona, što je za tri i pol puta više od Parlamentarne skupštine BiH.
CCI je takoder izracunao da su poslanici Predstavnickog doma Parlamentarne skupštine BiH na 26 plenarnih zasjedanja utrošili ukupno 199,5 sati, što je blizu 25 osmosatnih radnih dana. Delegati Doma naroda su na 18 održanih plenarnih sjednica utrošili ukupno 70,5 sati, odnosno 9 radnih dana.
