Bosanski jezik
ORBUS
Leksika bosanskog jezika
Ispravno pisanje
Nakon mnogo godina
življenja izvan BiH mnogi od nas zaboravili su osnove pisanja na našem
jeziku.
Bez namjere da pišem pravopis želim samo natuknuti najcešca
mjesta u kojima griješimo govoreci ili pišuci bosanskim jezikom.
Velika i mala slova
Velikim pocetnim slovima se pišu vlastita
imena, i to:
- licna imena i prezimena: Rifet, Samir, Igor, Damir, Danijel, Nermina,
Jelena, Bajric, Cavkic, Zulic, Ivušic, Kosic;
- nadimci i atributi ako se sami upotrebljavaju ili su srasli s imenom i
postali njegov sastavni dio: Lela, Doda, Huska, Huki, Kralj Tvrtko,
Kulin Ban, Ricard Lavljeg Srca, Kralj Boduven, Karlo Veliki;
- imena božanstava: Allah, Jahve, Jehova, Jupiter, Zeus, Posejdon,
Afrodita, Apolon;
- imena životinja i gradevina: Šarenka, Crvenka, Zelenka, Jablan, Aduna,
Krivi toranj u Pizi; Ajfelov toranj u Parizu, Atomium u Briselu
- imena pripadnika naroda: Bošnjak, Madar (tacno je i Madžar!),
Palestinac;
- imena stanovnika gradova, pokrajina, zemalja, država, kontinenata:
Bišcanin, Travnicanin, Krajišnik, Bosanac, Amerikanac, Evropljanin,
Australijanac;
- imena nebeskih tijela: Sunce, Zemlja, Mjesec, Mlijecni Put, Mars,
Venera; Andromeda;
- imena kontinenata, država, naseljenih krajeva i mjesta (sve rijeci u
njima osim veznika i priloga): Australija, Evropa, Dalmacija, Lika,
Bosna i Hercegovina, Krajina, Brod na Kupi, Južna Amerika, Dvor na Uni;
- imena mora, rijeka, jezera, planina i druga geografska imena: Una,
Sana, Bosna, Drina, Boracko jezero, Grmec, Romanija, Jadransko more,
Fruška gora; Plitvicka jezera, Balkansko poluostrvo;
- imena ulica i trgova: Studentski Trg; ako se sastoje iz više rijeci
samo se prva rijec: Željeznicka ulica, Zagrebacka ulica; piše velikim
slovom, a ostale malim slovom izuzev vlastitih imena: Bulevar Mule
Mustafe Bašeskije, Ulica Mehmedalije Maka Dizdara;
- imena praznika: Bajram, Božic, Uskrs, Đurdevdan, Nova godina, Prvi
maj;
- nazivi ustanova, preduzeca, društava: Matica Bošnjaka, Merhamet,
Osnovna škola "Mladost", Sarajevska banka, Kamerni Teatar, Sportsko
društvo "Željeznicar", Medicinski fakultet u Tuzli, Organizacija
Ujedinjenih Nacija;
- nazivi knjiga, casopisa, novina, književnih djela: Opšta
enciklopedija, Naš jezik, Oslobodenje, Prokleta avlija, Modra rijeka
- prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima
(nastavcima):
-ov, -ev, -in:
Fadilov sat. Bosancev majstorluk. Melihin kišobran. Danijelov šal.
Velikim pocetnim slovom se piše:
- prva rijec u recenici:
Spušta se noc. Gdje su ljudi? Nema žive duše! Ulice su puste.;
- prva rijec poslije dvije tacke kada je upravni govor medu navodnicima:
Al' govori Musa Arbanasa:
"Pridi, Marko, ne zameci kavge, il' odjaši da pijemo vino...";
- nastavak pisma iza naslova ako se pismo nastavlja u novom redu, i to
bez obzira da li se iza naslova stavlja zarez ili usklicnik:
Draga mama,
Tvoje pismo sam primio tek juce iako...
Ili:
Draga Aida!
Molim te, nemoj se ljutiti što se rijetko javljam...
Velikim pocetnim slovom pišu se zamjenice Vi i Vas iz poštovanja prema
osobi kojoj se piše:
Dragi nastavnice, Javljamo Vam se odmah po dolasku u ljetovalište. Na
putu smo se držali Vaših preporuka...
U kompjuterskoj komunikaciji:
Pogrešno: "Dobili ste E-Mail preko Interneta."
Ispravno: "Dobili ste e-mail preko Interneta."
Malim slovom se piše:
- nastavak upravnog govora ako je bio prekinut umetnutom recenicom radi
nekog objašnjenja; na primjer:
"Hoce li svi", pitao je direktor na zboru ucenika, "pomoci u uredenju
okoline škole?";
- nastavak recenice poslije upravnog govora, na primjer:
"Hocemo!" - odgovorili su svi prisutni ucenici.
"Krenimo na posao, onda, odmah poslije sastanka" - povikaše neki
ucenici.;
- prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima -ski, -ski,
-cki, npr.: bosanski jezik, americki
dolar, pariski ucenik. Bio sam u
banjaluckom Kaštelu
- zamjenice vi i vas kad se u pismu ne obraca samo jednoj osobi vec
grupi ili kad se piše dopis nekoj ustanovi, firmi, društvu; npr.:
Osnovnoj školi "Dr. Irfan Ljubijankic", Bihac
Cijenjeni,
Obavještavamo vas da je...
Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijeci
Sastavljeno se pišu:
- nazivi stanovnika naselja iako se imena tih naselja sastoje
od dvije akcentovane rijeci i pišu se odvojeno; na primjer:
Banjalucanin (prema Banjaluka ili Banja Luka – oboje je tacno),
Novosadanin (prema Novi Sad), Sanjanin (prema Sanski Most), Bjelopoljac
(prema Bjelo Polje);
- prisvojni pridjevi izvedeni od naziva mjesta ako se sastoje od dvije
akcentovane rijeci, npr. južnoamericki (prema Južna Amerika),
krivopalanacki (prema Kriva Palanka);
- rjecica "ne" uz imenice i pridjeve s kojima srasta u složenice, na
primjer: - neznanje, necovjek, nezahvalnost, neznalica, nebriga,
neprijatelj, nepoznat, neprirodan, nezreo, nepismen, nevelik, nevidljiv;
- složeni prilozi kao: maloprije, pokadšto, gdjekad, gdjegdje, najednom,
napamet, otprilike, i prijedlozi: povrh, namjesto, ukraj, uoci, podno;
- rjecica "naj" u superlativu opisnih pridjeva, na primjer: najljepši,
najlakši, najbolji, najjaci, najjednostavniji.
S crticom izmedu prvog i drugog dijela pišu se polusloženice, ako svaki
od sastavnih dijelova cuva svoj akcenat i ako se prvi dio ne mijenja po
padežima. Tako se pišu:
- višeclani nazivi mjesta, na primjer: Herceg-Novi (iz Herceg-Novog,
u Herceg-Novom), Ivanic-Grad;
- dvije imenice od kojih jedna odreduje drugu, a zajedno oznacavaju
jedan pojam, na primjer: Baš-caršija, radio-amater, Kapetanova-kula,
auto-put, rak-rana, general-major;
Rastavljeno se pišu:
- rjecica "ne" u odricnim oblicima glagola, na primjer: ne
znam, ne vjeruju, ne dolazimo, ne pitaj, ne može; izuzetak su odricni
glagoli: necu, nemam, nemoj, nisam;
- odricne zamjenice: niko, ništa, nikoji, niciji, nikakav, kad se
upotrebljavaju s prijedlogom, na primjer: ni za koga, ni sa kim, ni u
cijem, ni pred kakvim, ni za kojim;
- rjecica "li" uz glagole u upitnim recenicama, npr. Hoceš li doci?
Vjeruješ li mi? Znaš li to? i u upitnim recenicama sa "da", na primjer:
Da li bi mi pomogla? Da li imaš novca? Da li ga voliš?
- rjecica "je" uz glagole u upitnim recenicama, npr. Je li on iz našeg
kraja?
Ne piše se ''jeli'' pošto to može znaciti da su neki ljudi pojeli nešto.
Superlativ se piše zajedno:
- on je najveci, to je najbolje, najljepši cvijet,
najopasnija stvar, najmudriji savjet, najpametnije stvorenje;
Interpunkcija
U pisanju se radi jasnijeg prikazivanja onoga što hoce reci,
upotrebljavaju pojedini znaci koji se zajedno nazivaju interpunkcija ili
recenicni znaci.
Znaci interpunkcije su: tacka,
zarez, tacka i zarez, dvije tacke, navodnici, upitnik, usklicnik,
zagrade i crta.
Tacka se stavlja na kraju obavještajne - potvrdne i odricne recenice, na
primjer: Svaki dan ucim za ispit. Kad je praznik ne ucim.
Zarez se kao znak interpunkcije upotrebljava cesto i u razlicitim
recenicnim situacijama. Za upotrebu zareza je najvažnije pravilo da se
ono što je u mislima tijesno povezano, što predstavlja jednu cjelinu, ne
odvaja zarezom, a dijelovi koji cine cjelinu za sebe, odvajaju se
zarezom od ostalih dijelova recenice.
Zarezom se odvajaju:
- rijeci i skupovi rijeci (istovrsni dijelovi recenice u nabrajanju:
Hase, Huse, Jasmina, Emina, Nermina i Adnan su otišli na izlet.
- zarezom se može odvojiti i prije veznika ako se želi nešto naglasiti:
Ponijeli su i hranu, i pice, i društvenih igara.;
On je uspio preci preko cuprije, cim je stigo mi smo pristavile kahvu.;
- nezavisne recenice kad nisu povezane veznicima:
Došao je, pozdravio se, dobro vecerao i nestao.;
- paralelni dijelovi recenice kad su u suprotnosti: Zadatak je težak,
ali zanimljiv. Poklonicu tebi, a ne Igoru. Nismo ljetovali na moru, vec
u planini.
- recenice koje su u suprotnosti: Kasnije smo krenuli, ali smo stigli na
vrijeme. Vi ste pošli ranije, a ipak ste zakasnili.;
- recenice u inverziji (kad se zavisna recenica nalazi ispred glavne),
na primjer: Kad se spremim, pozvacu te telefonom. Ako možeš, pomozi mi.
Iako sam znala, nisam odgovorila na sva pitanja.;
- rijec ili skup rijeci koji su naknadno dodati ili umetnuti u recenicu:
To je, dakle, tvoj vocnjak. Sve cu ti, naravno, ispricati. Ti si u
pravu, neosporno.;
- vokativ i apozicija su, takode, naknadno dodati u recenicu, pa se
odvajaju zarezom, na primjer: Vi cete, djeco, dobiti slatkiša. Tebi
cemo, majka, donijeti voca. Djela Ive Andrica, jedinog južnoslavenskog
Nobelovca, prevedena su na mnoge jezike.;
- uzvici isto nisu sastavni dijelovi recenice, pa se odvajaju zarezom:
Uh, što je hladno! Oh, što me boli zub! O, stigla si?!;
- umetnute recenice na primjer: U mom selu, koje je jedno od
najuspješnijih u vocarstvu, gotovo svi gaje maline.;
- izmedu mjesta i datuma, na primjer: U Kraljevoj Sutjesci, 2. aprila
1357. Zenica, 15. august 1991.
Tacka i zarez se upotrebljavaju:
- izmedu recenica koje su u složenoj recenici manje povezane
sa drugim recenicama, na primjer: Kad smo se sreli, pozdravili smo se,
razgovarali o školi; nismo pominjali nedavnu svadu.;
- izmedu grupa rijeci koje se razlikuju po srodnosti, na primjer: Na put
cu ponijeti: odjecu, obucu, kišobran, higijenski pribor; knjige,
bilježnice, pribor za pisanje; fudbal i reket za stolni tenis.
Dvije tacke se stavljaju:
- iza rijeci kojima se najavljuje nabrajanje, a ispred onoga
što se nabraja, na primjer: Na pijaci kupi: sira, jaja, kajmaka, mesa,
salate i luka.;
- ispred navodenja tudih rijeci (upravnog govora); npr. Rekao nam je
doslovno: "Novac za ekskurziju je obezbijeden".
Navodnicima se obilježavaju:
- tude rijeci kad se doslovno navode, na primjer: Ulazeci svi
viknuše: "Srecan ti rodendan!"
- rijeci koje se upotrebljavaju s ironijom i kojima se necemu ne želi
dati suprotno znacenje: npr.: Znam, ti si "vrijednica". Uradio ti je to
tvoj "veliki prijatelj".
Na kraju upitnih recenica stavlja se upitnik, na primjer: Kako si? Šta
radiš?, a iza usklicnih (uzvicnih) recenica,
kao i iza manjih govornih jedinica koje se izgovaraju u uzbudenju,
povišenim glasom, stavlja se usklicnik, na primjer:
Uh, što sam gladna! Ne vici! Požar!
Kad se pitanje izgovara povišenim glasom iza njega se stavljaju i
upitnik i usklicnik; npr. On položio?! Ne daš?!
Zagradom se u recenici odvaja ono što se dodaje radi objašnjenja
prethodne rijeci ili dijela recenice, na primjer: Interpunkcija
(recenicni znaci koji doprinose jasnijem izražavanju. Imenske rijeci
(imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi) mijenjaju se po padežima. Za
vrijeme rata (1992/95) vladale su nestašice hrane, odjece i lijekova.
Crta se piše:
- Umjesto navodnika u dijalogu i to u štampanim tekstovima:
- Ko je to bio? - upita majka.
- Moj drug.
- Zašto ga nisi pozvao unutra?
- Žurio je - promrmlja on.;
- kad se želi nešto istaci, ili naglasiti suprotnost, neocekivanost; na
primjer: Podem ja, kad - nigdje nikog. Sve sam naucila, sve znam - ne
vrijedi, zbunila sam se.
Pravopisni znaci
Pravopisni znaci se upotrebljavaju uz pojedine rijeci za razliku od
interpunkcije koja se upotrebljava u recenici.
U pravopisne znake se ubrajaju: tacka, dvije tacke, nekoliko tacaka,
crta, crtica, zagrada, apostrof, znak jednakosti, znak porijekla,
akcentni znaci i genitivni znak.
- Tacka se kao pravopisni znak upotrebljava:
- iza skracenica: npr., itd., sl., tj.;
- iza rednih brojeva kada se pišu arapskim brojkama: 15. mart
1991. godine.
Tacka se ne piše iza rednih brojeva napisanih arapskim brojkama kada se
iza njih nade drugi pravopisni znak (zarez, zagrada, crta ili koji
drugi); npr.: O tome cete naci informacije na 119, 120, 121 i 122.
strani. Na nekim spratovima (2, 4. i 5) su pokvarene elektricne
instalacije. Na 10-15. kilometru ceš ugledati planinarski znak.
- Dvije tacke se kao pravopisni znak pišu:
- izmedu brojeva ili slova kojima se iskazuje neki
odnos i citaju se "prema".
Na primjer:
Rezultat utakmice je 2:1 u korist "Jedinstva".
Korjenski samoglasnik se smjenjuje o:i:a u rijecima ploviti - plivati
- poplaviti.
- Nekoliko tacaka (najcešce tri stavljaju se:
- umjesto izostavljenog teksta i u isprekidanom tekstu; na
primjer:
Prijedlozi su: kod, pored, u, sa...
Kad se voz zaustavio, on se pojavi... i rece: "Divno je vratiti se
kuci".
- Crta se kao pravopisni znak upotrebljava:
- izmedu brojeva umjesto prijedloga "do", npr.:
Kupi 10 - 15 kilograma krompira.
Ivo Andric (1892.–1975.) je dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Ako se ispred prvog broja nalazi prijedlog od, crtu ne treba pisati vec
ispisati i prijedlog "do"; na primjer: Prvi svjetski rat je trajao od
1914. do 1918. godine.
- izmedu naziva gradova i drugih mjesta da bi se oznacio pravac
kretanja, na primjer: Put Sarajevo - Tuzla ima veliki privredni znacaj.
- Crtica se kao pravopisni znak piše:
- izmedu dijelova polusloženica: radio-aparat, auto-mehanicar, foto-aparat, aero-miting;
- pri rastavljanju rijeci na slogove na kraju retka;
- u složenim ili izvedenim rijecima u kojima se prvi dio piše brojem, a
drugi dio slovima:
150-godišnjica, 40-tih godina prošloga stoljeca, 15-godišnjak;
- izmedu skracenica i nastavka za oblik, na primjer: Kulturna saradnja
sa UNICEF-om je dobra.
- Zagrada kao pravopisni znak:
- služi da oznaci oba oblika rijeci o kojima se govori, npr.:
Prijedlog s (- uz instrumental sredstva se ne upotrebljava).
- stavlja se iza rednog broja ili slova kojima se oznacava novi
odjeljak:
1), 2), 3) itd. - a), b), c) itd.
- Apostrof se stavlja umjesto izostavljenog slova: Je l' to tacno?
- Znak jednakosti se upotrebljava izmedu rijeci da bi se oznacila
njihova jednaka vrijednost, a cita se: jednako, ravno, isto, što jeste.
Na primjer:
himba = sumnja, tata = subjekat
- Znaci porijekla su > i <. Upotrebljavaju se u strucnim tekstovima.
- znak > se cita "dalo je" ili "razvilo se u", npr.: tvojega >
tvoj-ega > tvo-oga > tvo-ga;
- znak < se cita "postalo je od", npr.: crnji < crn -ji; junace -
junak -e
- Akcentski znaci se bilježe u strucnoj literaturi (obicno iz gramatike
i u obicnim tekstovima kad je potrebno da se oznaci rijec koja se od
iste rijeci u susjedstvu razlikuje samo akcentom; npr.: Sâm sam to
uvidio. Došao je da dâ oglas.
- Genitivni znak se stavlja na krajnji vokal genitiva množine kad je
potrebno oznaciti razliku ovoga oblika od drugih oblika, najcešce
genitiva jednine iste zamjenice. Na primjer: Iz primjera možeš
zakljuciti o toj pojavi. Genitivnim znakom je naznaceno da je to genitiv
množine, odnosno da se iz više primjera može zakljuciti, a ne samo iz
jednog.
Skracenice
I. Skracenice koje nastaju skracivanjem rijeci
u citanju izgovaraju se potpuno, kao da nisu skracene. I one se
medusobno razlikuju, a najcešce se upotrebljavaju sljedece:
- skracenice kod kojih se skracivanje oznacava
tackom:
br. (broj) tzv. (tako zvan) ž.r. (ženski rod)
uc. (ucenik) i sl. (i slicno) v.d. (vršilac dužnosti)
str. (strani) tj. (to jest) o.g. (ove godine)
- skracenice za mjere, velicine, novcane
jedinice koje se pišu bez tacke:
