vode nema života i zato je ona najvrednije prirodno bogatstvo. Mnoge bolesti i neugodne simptome mogli bismo sprijeciti kada bismo vodili više brige o dnevnom unosu vode u organizam.

Na primjer, kad nas boli glava, olako uzimamo tablete, iako bi možda i caša-dvije vode donijele olakšanje. Naime, 78 posto ljudskog tijela cini voda. Mokrenjem, znojenjem, pa cak i disanjem dnevno izgubimo puno tekucine, te taj gubitak treba kontinuirano nadoknadivati. Strucnjaci se uglavnom slažu da je osam caša vode dnevno idealna kolicina za vecinu odraslih koji se bave umjerenom aktivnošcu.

Nijedan metabolicki proces u tijelu ne odvija se bez vode, pa ce njen nedostatak osjetiti cijelo tijelo. Mnogi tako ne znaju da je mozak vrlo osjetljiv na dehidraciju i da bitno lošije radi vec pri malim nedostacima vode.

Voda štiti od raznih bolesti, i to cesto na vrlo banalan nacin: voda "ispire" organizam od necistoca, toksina, mikroba, cime smanjujemo mogucnost obolijevanja od gripe, prehlade i slicnih jednostavnih bolesti, a smanjujemo i šansu za nakupljanje štetnih tvari u crijevima i mjehuru. Osim toga, voda razrjeduje i slobodne radikale, a znamo da oni u mnogocemu dovode do nastanka malignih bolesti.

Voda je važan sastojak hrskavice i tekucine koja okružuje zglobove, pa nedostatak vode znaci i povecano trenje u kostima i zglobovima: više vode znaci manje trenja u zglobovima, a to rezultira manjim šansama za razvoj artritisa.

Voda je odlicno sredstvo za prevenciju karijesa: zubi se kvare zbog nakupljanja kiseline koja uništava zubnu caklinu, a slina neutralizuje kiselinu. Ne pijemo li dovoljno vode, lucimo nedovoljno sline i riskiramo karijes. Osim toga, slina nije cista voda, nego sadrži i važne minerale, koji pomažu obnavljanju zuba i zubne cakline.

Mentalne funkcije smanjuju se dehidracijom: "žedan" mozak loše radi jer je moždano tkivo sastavljeno od 80 posto vode. Usporeno kretanje tekucine u mozgu znaci i slabiji rad mozga. Takode, voda razrjeduje enzime i proteine, pa se oni brže transportuju na potrebna mjesta u mozgu. Slobodni radikali štetni su u svim dijelovima tijela, ali mozak posebno oštecuju, pa je u ovom dijelu tijela posebno znacajno ispiranje slobodnih radikala.

Nije loše zapamtiti pravilo: kad god osjetite da su vam usta suha, umorni ste bez vidljivog objašnjenja, dekoncentrisani ste, nedostaje vam energije ili imate glavobolju, zapitajte se koliko ste vode popili.

Griješe svi koji piju tek kad osjete žed jer osjecaj žedi biološki dosta kasni za trenutkom kad se pojavila potreba organizma za tekucinom. Zato potrebnih osam caša vode rasporedite podjednako na cijeli dan. Vodu možete koristiti i kao pomocno sredstvo protiv mršanja, kad osjetite blagu glad, popijte kolicinu vode koja ce napuniti želudac i tijelo prevariti da pomisli da je sito. Ne pretrpavajte se vodom jer ne treba zaboraviti ni da je osjecaj sitosti slican osjecaju žedi: sitost osjetimo tek petnaestak minuta nakon što smo napunili želudac.

Pijete li puno kafe, uz svaku šoljicu kafe popijte i cašu vode jer kafa i vecina slicnih stimulansa djeluje kao diuretik. Ni previše vode nije dobro jer tada dolazi do povecanja kolicine natrija u organizmu, a natrij može uzrokovati probleme sa probavom. Sami pratite svoje potrebe i u vrijeme kad je vruce, kad više fizicki radite ili iz bilo kojeg razloga gubite više tekucine, pijte i više vode. Ako nikad ili vrlo rijetko osjetite žed, znat cete da dobro postupate.