|
|
Maglaj jedna je od 12 opcina u Zenicko-dobojskom kantonu. Centar opcine je grad Maglaj. Grad se prvi put izravno spominje u poznatoj povelji "Sub castro nostro Maglaj" (pod našom tvrdavom Maglaj). Prije odbrambenog rata (1992-1995) Maglaj je bio industrijski centar, u kojem se nalazi tvornica celuloze i papira "Natron", ali u ratnom periodu njeni pogoni su pretrpjeli teška ratna razaranja. Maglaj ima neke vrlo vrijedne znamenitosti, kao što je Jusuf-pašina "Kuršumlija" džamija (izgradena 1560. godine), Crkva Sv. Leopolda, Hram Proroka Ilije (izgraden 1909), Maglajska tvrdava "Gradina" i drugi vrijedni spomenici. HistorijaOsamnaestog septembra 1408. ugarski kralj Sigismund Luksemburški napisao je u svojoj cuvenoj povelji "Sub castro nostro Maglay" - "Pod našom tvrdavom Maglaj". Ambasador Madarske u BiH Imre Varga predao je nacelniku Mehmedu Mustabašicu autenticne kopije dvije srednjovjekovne madarske povelje u kojima se prvi put spominje ime grada Maglaja. Sigismund Luksemburški bio je madarski, njemacki i ceški kralj te germansko-rimski car i boravio je u Maglaju 1408. godine. O tome svjedoce dvije povelje koje je izdao 18. i 21. septembra. Originali ovih dokumenata nalaze se u arhivi u Bratislavi u Slovackoj, a autenticne kopije u Državnoj arhivi Madarske. Historicari za Sigismunda kažu da je bio najugledniji vladar Evrope svog doba. Kao centar svoje vladavine uredio je Budim, koji je bio središte Evrope tog vremena. Medutim, na grad Maglaj indirektno se odnosi i nešto raniji pisani podatak iz povelje Stjepana Ostoje Dubrovcanina od 31. januara 1399. godine “Va slavnoj vojsci va lišnici” gdje se pretpostavlja da je on sa svojom vojskom bio ulogoren u današnjoj Liješnici, nadomak Maglaja. Znamo da je jos u oktobru 1398. Sigismundova vojska ratovala u Usori i da joj se suprotstavljao sam kralj Ostoja sa brojnim velikašima. Ostoja je ostao u Usori sve do kraja januara 1399, zapravo na Liješnici, koja utjece u rijeku Bosnu 1 km uzvodno od Maglaja, ocito opsjedajuci maglajski kasrum, koji je tada bio u rukama ugarskih vojnika. Neolit i rimski periodPodrucje maglajske opcine bilo je naseljeno još u prahistorijsko doba. Nalazi iz ovog perioda locirani su kod Novog Šehera na lokalitetima Kraljevina i Kraljicino guvno, koji pripadaju mladem kamenom dobu, neolitu i to butmirskoj kulturi. Nadene su strelice strugalice, pile, svrdla, sjekire, dlijeta i keramicko posude. Drugo znacajnije nalazište iz ovog perioda je na lokalitetu Custuša. Ocito je, obzirom na povoljne mogucnosti da je u to doba posebno u dolini Bosne postojalo još pokoje naselje. Na maglajskom podrucju bilo je i nekoliko prahistorijskih i rimskih utvrdjenja. Gradina u selu Bakotic, tipski najizražajniji primjerak utvrdenog prahistorijskog naselja smještenog na posljednjim obroncima planine Ozren iznad desne obale rijeke Bosne. Dva susjedna naselja, Gradac u Krsnom Polju i Gradac u naselju Strajište izgledaju kao satelitska utvrdjenja u odnosu na ovu gradinu. Smještena na visoravni imala su dobar uvid i kontrolu kretanja putnim pravcima u dolini rijeke Bosne. Dublje u planini Ozren jos jedno utvrdjenje je pronadjeno na podrucju sela Donji Rakovac, Grad u zaseoku Božic. Gradina u selu Ošve pripada visiji na lijevoj obali Bosne. Osim gradinskog položaja koji je ocit u reljefu, donedavno su postojali i fragmenti keramike na jugozapadnoj i južnoj strani uzvišenja. Gradac u selu Kosova pripada istoj visiji kao i gradina u selu Ošve. Njegovo nastajanje u prahistorijskom dobu potvrdjuju fragmenti nadjene keramike iz bronzanog doba, a i trajanje u rimskom periodu na sto ukazuju nalazi cigle iz tog vremena. S druge strane rijeke Bosne, na istaknutom, za odbranu pogodnom položaju, u selu Paklenica još je jedna gradina. Iz rimskog perioda pronaden je lijep primjerak novca s podrucja Kosove i Šahinog Kamena, kao i bakrenog novca na njivama Gromile i Crkvište kod Novog Šehera. Ostaci putnog pravca Ošve-Ravna-Kosova takodjer su iz rimskog perioda. Nalazi iz srednjeg vijeka ukazuju na znatnu naseljenost ovog podrucja u to doba sto potvrduje 100 pronadenih stecaka u 9 naselja i 17 nekropola, a koji su danas nazalost vecim dijelom totalno devastirani. Maglajska tvrdava je najvjerovatnije nastala u XIV st. sazidana na dominantnom polozaju, na visokoj stjeni koja se strmo ruši prema koritu rijeke Bosne. Smještena na visokoj koti i srasla sa terenom, prirodno zašticena, visokih bedema i još višljih kula. Grad je u vrijeme svog najveceg procvata pružao relativno snažnu zastitu svojim gospodarima i braniteljima.  Enterijer Kuršumlije džamije izgradena 1560. god., prije unutarnjeg renoviranja 2008. Turci su se prvi put pojavili u Usori 1415. godine kao saveznici Bosanaca protiv Ugara. Ponovo se pojavljuju u Usori 1426. godine ali ovaj puta kao osvajaci, Maglaj osvajaju tek 50 godina kasnije. U turskim izvorima XV stoljeca Maglaj se prvi puta spominje tek u defteru iz 1485, kao mahija grada Maglaja, a istovremeno se spominje i selo Maglaj sa 32 porodice. Ibrahim paša Tokom XVI, XVII i XVIII stoljeca znacajnu ulogu u turskoj carevini imali su pojedinci iz ovih krajeva ukupno njih osmorica, pocevsi od Velikog Vezira Ibrahim-pase Novošeherlije za koga kazu da je bio veliki vojskovoda pjesnicke duše koji je 1599. godine na putu za Madarsku prolazeci kroz Slavoniju na domak Bosne izrekao ove stihove:
Bosno,Bosno diko moja kunem ti se svojom casti. Slada su mi njedra tvoja vec sve druge zemne slasti. Nek mi niko ne zavidi što te ljubim žarko toli. Ah, ja s tobom cutim samo sve radosti i sve boli. Murtezan-paša Novošeherlija Ostao je zapamcen i budimski vezir Murtezan-paša Novošeherlija kao paša koji udaje i ženi. Pjesnik Muhamed Nerkezi 1629. godine je zapisao: Ovaj vrli pasa nastojao je pošto- poto umnožiti živalj Bosne.Tu svoju misao provodio je ovako: Gdje bi cuo da ima cura ili udovica neudata, odmah bi joj, ako je siromasna bila, dao nesto miraza i nasao mušteriju da se uda. Tako je okupio na hiljade brakova i time ucinio veliku korist domovini.  Stara razglednica iz grada Maglaja  Crkva Sv.Leopolda Mandica u Maglaju Austro-ugarske trupe okupirale su Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, a 3. augusta Sedma Husarska regimenta upala je u zasjedu kod Maglaja izgubivsi 46 vojnika. O tom dogadaju svjedoci i spomenik koji su Austrijanci podigli na obali rijeke Bosne Vrijeme austro - ugarske okupacije je odlicno opisano u romanu "Zeleno busenje" književnika Edhema ef. Mulabdica.
GeografijaMaglaj se nalazi u Federaciji Bosne i Hercegovine u Zenicko-dobojskom kantonu, na koordinatama 44° 32' 57" Sjeverno, 18° 5' 48" Istocno. Maglaj u drugom svjetskom ratuMaglaj u ratnim 1992-'95EkonomijaTvornica "Natron" osnovana je kao mala tvornica 1956. godine, nakon što je vlada NR Bosne i Hercegovine donijela odluku o njenom osnivanju 7. augusta 1951. godine. Vec na pocetku svog postojanja u tvornici su korištene najsavremenije proizvodne metode uporedive sa onima vodecih svjetskih firmi iz te oblasti. "Natron" je bio najveci proizvodac natron papira i ambalaže na Balkanu i jedan od najvecih proizovodaca u Evropi. Natronov integrisani prozivodni proces ukljucuje: uzgoj cetinarskog drveta, prozivodnju elektricne energije, industrijske vode i pare,prozivodnju sulfatne celuloze, natron papira i modernih materijala za pakovanje. Natron je uspješno privatiziran od o1.05. 2005. godine i radi kao firma Natron - Hayat. U toku su radovi na revitalizaciji bazne proizvodnje tj. proizvodnje celuloze kao i izrade papira na papir mašini-4 koja proizvodi clupak papir za proizvodnju vreca. Natron Hayat veliku pažnju posvecuje i zaštiti covjekove okoline. U pripremi su radovi na ponovnom pokretanju postrojenja za tretman otpadnih voda. ObrazovanjeGrad ima tri osnovne škole i to: "Prva osnovna škola" i "Osnovna škola-Maglaj", zatim "Osnovna škola Novi Šeher", gimnaziju i srednju strucnu školu. Maglaj je grad s jednom od najljepših biblioteka u Bosni i Hercegovini. Moderno uredena,sa oko trideset hiljada biblioteckih jedinica Manifestacija "Mulabdicevi dani kulture" se održavaju svake godine. godine i u njenom okrilju gosti su književnici,univrzitetski profesori,muzicari i ucenici osnovnih i srednjih škola. Iz specijalnog fonda biblioteke izdvojaju se stare i rijetke knjige koje su Maglajlije citale krajem 19. i pocetkom 20. vijeka,te napravili zapaženu izložbu. Iz kulturnih dogadaja grada takoder se može izdvojiti i tradicionalni muzicki festival "Studentsko ljeto" StanovništvoPo posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, opcina Maglaj imala je 43.388 stanovnika, rasporedenih u 56 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veci dio opcine Maglaj ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Donja Paklenica, Gornja Paklenica, Osojnica, Rjecica Donja, Rjecica Gornja, Striježevica i Trbuk, te dijelovi naseljenih mjesta: Brezici, Brusnica, Donji Rakovac, Kopice i Lugovi. Zatim su federalni dijelovi naseljenih mjesta Kopice i Lugovi, ušli u sastav opcine Žepce. Nacionalni sastav stanovništva - Opcina Maglaj, popis 1991.ukupno: 43.388 Nacionalni sastav stanovništva - Grad Maglaj, popis 1991.ukupno: 7.957 Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci. ZanimljivostiVažniji i historijski objektiSportski timovi- RK "Maglaj"
- NK "Natron"- Maglaj
- KK "Maglaj"
- Karate Kub "Empi" Maglaj
- OK "Maglaj"
- IOK "Maglaj 92"
- Korfball Klub "Maglaj"
- Kajakaški Klub "Maglaj"
- Ribolovno društvo "Bosna" Maglaj
- Airsoft Klub "Spartan"
Poznate licnosti- Bahrudin Bato Cengic režiser
- Ahmed Bosnic, novinar, publicista, istraživac
- Adnan Hajrulahovic Haad , modni dizajner
- Salim Obralic, slikar
- Edhem Mulabdic, književnik
- Medina Džanbegovic, književnica
- Alma Cardžic, pjevacica
- Prvi ples (Osmijeh jutru), muzicka grupa
- Midhat Topic, muzicar
- Šemsa Suljakovic,pjevacica
- Senad Mahmic, akademski slikar
- Goran Panic, dizajner
- Miralem Galijaševic, fudbaler
- Emil Mulahalilovic - Braco, košarkaški trener.
- Adi Mulabegovic, karikaturist
- Vjekoslav Bojat -dizajner
Izvori- Knjiga "Maglaj na tragovima prošlosti" Adin Ljuca (Dio o Historiji)
- Zemaljski muzej- Naucno–istraživacka djelatnost u oblasti prahistorijske arheologije-PERIOD OD 1888. DO 1918. GODINE-Kraljevine u Gornjem Šeheru (Maglaj), neolitsko naselje (1906.–1908.godina)
ReferenceTakoder pogledajteVanjski linkovi
>
|
