Mocne crvene bobice brusnice

Datum: 02.09.2008 23:00
Autor: Danka Vujicic

Brusnica pripada vrsti bobicastog voca, a porijeklom je iz Sjeverne Amerike. Prvi uzgoj te biljke zapoceo je vec 1816. godine na podrucjima gdje je brusnica rasla samoniklo.

Tokom juna i jula ta podrucja prekrivena su ružicastim cvjetovima i tamnocrvenim plodovima brusnice. Ljekovita svojstva i nacin uzgoja cine brusnicu doista jedinstvenom biljkom.

Raste na pješcanim, suvim i tresetnim terenima gorskih (vecinom crnogoricnih) šuma. To je niski, trajno zeleni grm sa cvorastim, okruglim stabljikama, te kožnatim, jajolikim, tamnozelenim i sjajnim listovima, na nalicju tackastim i malo zavinutim nadolje.

Cvijet je bijel ili ružicast, postavljen na vršcima stabljike u punašnim, visecim grozdicima. Plod cine koralnocrvene bobice, nalik borovnici, koje se pojavljuju od kraja avgusta do prve polovine oktobra.

Imaju kiselkast ukus zahvaljujuci vecoj kolicini vitamina C u svom sastavu. Brusnice se sporo kvare jer imaju u sebi mnogo pektina.

Taj dragocjeni plod može se upotrebljavati u svježem obliku, cuvati smrzavanjem ili sušenjem, a popularan je i sok od brusnica.

Kao i od borovnice, i od brusnice se može praviti ljekovito vino. Osim toga, od brusnica možemo pripremati i razlicite umake i ukusna jela.

U fitoterapiji se primjenjuje i list brusnice, koji sadrži glikozid arbutin i trjeslovine. Uspješno snižava mokracnu kiselinu u krvi te tako pomaže kod gihta i reume.

Odlicno djeluje protiv upala mokracnih puteva. U narodnoj medicini koristi se i kod želucanih smetnji.

Preporucuje se piti tri šoljice na dan najduže tri sedmice, a potom treba napraviti pauzu. Medutim, ne treba piti caj od ove biljke i istovremeno uzimati hranu ili lijekove koji povecavaju kiselost mokrace.

Ne preporucuje se ni tokom trudnoce i dojenja, a zbog prisustva tanina može doci do tegoba u organima za varenje.

Brusnicu su u davnim vremenima upotrebljavali americki starosjedioci kao lijek za mnoge bolesti, npr. za upalu mokracnih puteva.

Indijanci su znali da se brusnice mogu koristiti kao prirodni konzervans. Oni su ih upotrebljavali za pripremu jela koja su zvali pimecan.

To je koncentrat sušenog i usitnjenog mesa ili ribe, koji je pomiješan s mašcu i brusnicama. Od te su smjese pravili pogacice, koje su nakon toga sušili na suncu. Za dugih zima te su im pogacice bile bogat izvor proteina i vitamina.

Takode, miješali su ih s kukuruznim brašnom, a zatim su smjesu stavljali na rane kako bi sprijecili trovanje krvi.

Istraživanje americkih naucnika pokazuje da tri caše soka od brusnice na dan znatno podižu nivo tzv. dobrog holesterola (HDL) u krvi i za 40 odsto smanjuju rizik od pojave bolesti srca, pa stoga naucnici preporucuju pijenje takvih sokova uz svaki obrok.

Posebno je zdrav sok od brusnica koji sadrži male kolicine šecera.

Danas na tržištu postoje brojni preparati od brusnice. Postavlja se pitanje treba li piti sokove, jesti plodove ili druge preparate.

Kako bi se sprijecili ili ublažili simptomi upale mokracnog puta potrebne su velike kolicine cistog prirodnog soka od brusnice.

Takve kolicine zbog visokog udjela vocnih kiselina koje nadražuju sluznicu cesto dovode do proljeva i nekih želucanih smetnji.

Kada je dijagnostikovana bakterija ešerihija koli uz ljekarsku terapiju preporucuje se uzimati preparate od brusnice.

Stalna primjena preparata od brusnice slabi sposobnost prijanjanja ešerihije koli na tkivo mjehura te tako kontroliše stvaranje bakterijskog filma.

Djeluje kao prirodni antibiotik koji pri tom dovodi do potpunog izlucivanja bakterija iz mokracnih puteva.

Sortiranje

Ako zrelu brusnicu prerežete napola vidjecete da u sebi ima cetiri mjehurica ispunjena vazduhom. Ti mjehurici koriste uzgajivacima brusnica na dva nacina.

Kao prvo, ne moraju rucno brati plodove, vec mogu poplaviti cijelo polje, zatim pomocu mašina protresti biljke kako bi se zrele bobice odvojile od stabljike, te sacekati da bobice isplivaju na površinu. Zatim jednostavno pokupe bobice i sortiraju ih.

Ljekovita svojstva

Brusnice su, nutricionisticki gledano, posebni plodovi bogati razlicitim zaštitnim materijama, uz klasicne vitamine i minerale i druge hranjljive sastojke (vitamin A, vitamin C, kalijum i biljna vlakna).

U njima su okriveni brojni bioflavonoidi (npr. kvercetin), koji imaju snažno antioksidativno djelovanje, cime smanjuju rizik obolijevanja od razlicitih karcinoma (posebno se spominju rak dojke i rak debelog crijeva).

Antioksidansi osim toga pomažu i pri prevenciji odredenih faktora koji podsticu nastanak kardiovaskularne bolesti.

Hipuricna kiselina, koja se takode nalazi u brusnicama, predstavlja prirodni antibiotik, tako da se brusnicama pridodaju ne samo antibakterijska, vec i antifungalna (protiv gljivica) svojstva.

Antocianini i proantocianidi iz brusnica, osim antikancerogenog djelovanja, pomažu i pri obnovi celija koje su odgovorne za vid. Brusnice uz sve to deluju i na snižavanje glukoze u krvi, što je jako korisno za dijabeticare.

Najvažnija stanja kod kojih se preporucuje svakodnevna upotreba tih izuzetnih plodova jeste u svakom slucaju upala mokracnih puteva, buduci da flavonoidi iz brusnica imaju posebno antibakterijsko djelovanje baš u tom dijelu tijela, zahvaljujuci posebnim receptorima kojima se one vežu.

Istraživanja su pokazala da sastojci iz brusnica uništavaju i helicobacter pylori, koji je u najvecem slucaju uzrocnik cira na želucu. Osim toga, brusnice uništavaju i bakterije koje su naseljene u ustima i koje inace vremenom dovode do raznih bolesti zuba i desni.

Sok

Na tri kilograma bobica dodati litar vode i kuvati dok im pokožica ne ispuca. Zatim ispasirati i sok procijediti kroz gazu ili cjediljku. U litar soka sipati 250 grama šecera i kuvati dva minuta, uz odstranjivanje pjene. Vreo sok nalivati u zagrijane boce i sterilisati ih na 90 stepeni 15 minuta.

Caj protiv reumatizma

Kašicicu osušenog lišca preliti sa cetiri decilitra kljucale vode (dvije caše). Dnevno piti pola caše caja, a terapija traje od 30 do 45 dana.