Otvori koji osvjetljavaju prostor

Datum: 03.07.2007 16:56
Autor: Natsanda TADIC

Prozori se ubrajaju u najzahtjevnije gradevinske elemente u kuci, buduci da upravo oni daju ton arhitekturi. Prozori mogu povecati, ali i smanjiti materijalnu vrijednost kuce i stoga bi trebalo da su oni, pored akcenta na njihovoj konstrukciji, takode, pogodni za lako održavanje i cišcenje, te da pružaju zadovoljavajucu izolaciju od buke i topline, odnosno hladnoce.

Prozori bi trebalo da na odgovarajuci nacin upotpunjuju cjelokupni izgled stambenog prostora. Ti otvori na zidu vašeg doma važan su izvor svjetlosti i vazduha i oni uveliko odreduju ukupnu atmosferu doma.

Prozorski okviri

Ranije su prozorski okviri bili pretežno drveni i, mada uglavnom bijeli ili u boji drveta, cesto su se lakirali i u druge boje. Drveni prozorski okviri najcešce su nacinjeni od drveta smreke, bora, hrasta ili ariša.

Tokom razvoja civilizacije, osmišljeni su takozvani dupli prozori, nacinjeni prvenstveno u cilju zadržavanja vece topline u kuci. Bila su to doslovno dva prozora, koji su s vremenom usavršeni tako da su danas dva stakla spojena jednim okvirom. Razvoj industrije u mnogim procesima moderne gradnje doveo je do upotrebe metalnih okvira za prozore. Tako su prozori cesto postavljani od zida do zida i od poda do plafona.

Neboderi su ponekad tako potpuno prekriveni staklom i obloženi prozorima s duplim ili trostrukim staklom, razdvojeni vazdušnim prostorom za izolaciju.

U posljednje vrijeme je i na našim prostorima uvedena ugradnja PVC stolarije, koja, ne samo da, svojom glatkom površinom daje ljepši efekat, vec je lakša i za održavanje.

Stakla

Da li ce stan ili kuca biti na najbolji moguci nacin osvijetljeni, zavisi od mnogo faktora. U prvom redu to zavisi od položaja stana, od njegove visine, godišnjeg doba, doba dana, ali i od velicine prozora i vrste stakla kojim je prozor ispunjen. 

Iako nad dnevnom svjetlošcu koja dolazi kroz staklasta vrata i prozore nemamo mnogo kontrole, ipak možemo voditi racuna o tome da staklo bude potpuno prozirno, a da zamagljena stakla ili mlijecna stakla, te vitraže, koristimo samo za unutrašnje ostakljenje u kuci, eventualno terase ili ostakljene hodnike.

O staklima se mora voditi racuna buduci da je prirodna svjetlost važna za udobno i zdravo stanovanje. Naucno je dokazano da jednu cetvrtinu energije trošimo na gledanje, a kako se naše oci prilagodavaju svjetlosnoj situaciji, to znaci da loše osvjetljenje vodi ka povecanom utrošku pri gledanju i do velikog zamaranja ociju.

Danas su veoma popularna termoizolacijska stakla koja smanjuju gubitak topline za 60 do 70 odsto u poredenju sa standardnim staklima.

Svjetlost i suncevo zracenje mogu skoro neometano dospjeti u prostor, ali toplinsko zracenje može napustiti isti u samo malom obimu.

Prednosti odabira ove vrste stakla su jednostavno održavanje, ušteda toplotne energije, sprecavanje kondenzacije vlage i stvaranja leda, te povecana estetika objekta.

Cak i ovakva stakla mogu biti uradena dekorativno, u razlicitim bojama i uzorcima, bilo da su u pitanju ornamentna stakla ili vitraži.

Podsjecamo medutim, da s dekorativnim staklima, kako zbog estetike, tako i zbog prakticnosti, treba biti oprezan.

Krovni prozori

Krovni prozori pretvaraju potkrovlje u svijetlu prozracnu oazu. Potkrovlje ne mora biti mracni, sporedni dio kuce, vec uz pomoc krovnih prozora ono može da se poveca i postane dio okolne prirode. Otvoren prostor, proširen vidik i bogatstvo prirodnog svjetla ucinice prostor ugodnim za boravak. Cesta je upotreba krovnih prozora, što prostoru daje mogucnost zanimljivih svjetlosnih efekata i prozracnosti. Za naknadnu ugradnju najprikladniji su polegnuti prozori, koji leže u ravni krova. Danas se na tržištu mogu pronaci krovni prozori koji nude izlaz na krov kao i oni koji su iskljucivo namijenjeni za tu ulogu. Polegnuti prozor, koji je ravan s plohom krova, nije upotrebljiv za izlaženje, pa jedan od prozora mora biti uspravan. Udubina prozora ponekad ce i dobro doci jer ostavlja više raspoloživog prostora, ali je ipak znatno skuplje naknadno ugradivati uspravan prozor nego polegnuti.

Roletne, venecijaneri i grilje

Roletne su najkvalitetnija zaštita pred suncevom svjetlošcu, a ukoliko su plastificirane ili aluminijumske, one istovremeno imaju i funkciju zvucne izolacije. Mogu se ugraditi prilikom same gradnje objekta ili naknadno.

Venecijaneri, u zavisnosti od nacina montaže i boje, omogucavaju ponekad cak i potpunu odbranu od sunca, te ljeti pomažu i zaštititi prostorije od zagrijavanja. Montaža venecijanera može biti izvršena po zidu, plafonu, štoku, na staklo, izmedu stakala i na krovne kose otvore.

Grilje sa svojim tradicionalnim dizajnom obogacuju cjelokupni izgled fasade. Moguce ih je napraviti u bilo kojoj boji i obliku, a ugradnjom grilja s pomicnim ili nepomicnim lamelama dobija se dodatna zaštita i ukras prozora i vrata.

Naposljetku, bilo da su u pitanju, drveni, aluminijumski ili prozori nacinjeni od potpuno vještackih materijala, cisti ili dekorisani, obojeni ili ne, prozori su onaj elemenat koji odaje karakter jedne kuce. 

Istorija prozora

Mada prozori vec vijekovima predstavljaju otvore na zidu ispunjene staklom, na samom pocetku prozori su bili ovalni ili kvadratni otvori, zašticeni nekim potpuno drugim materijalima, kao što su, na primjer, životinjska koža ili lan. Buduci da je velike staklene površine postalo moguce masovno proizvoditi tek s pocetkom procesa industrijalizacije, tako su vijekovima prije, prozori bili ili veoma mali ili se više staklenih površina moralo spajati i, obicno drvetom, povezivati u jednu cjelinu. U svakom slucaju, poznato je da su prozori drevni izum, a njihovi prikazi mogu se vidjeti još na ranim egipatskim crtežima. Tokom rimskog imperijalizma po prvi put su se pojavili stakleni prozori, a u ranim hrišcanskim i vizantijskim crkvama prozori su bili sve brojniji i cesto napravljeni od stakla. Islamski graditelji iz Egipta i Sirije su, takode, razvili veoma raskošan stil pravljenja prozora koji su rijetko bili od stakla, a vecinom od rezbarenog drveta. Tek u 12. i 13. vijeku je ova tehnika izrade vitraža dosegla vrhunac razvoja u zapadnoj i sjevernoj Evropi, a prozori s lukovima, koji su tokom vizantijskog perioda zamijenili cetvrtaste prozore, postali su dominantna forma srednjovjekovne evropske i islamske arhitekture. 

Zavjese

Zavjese daju toplinu i cine stambeni prostor ljepšim i ugodnijim. Bilo da su u pitanju klasicne zavjese od tankog i prozracnog markizeta, sve modernije lanene tkanine, ukrasne roletne od bambusa ili trakaste zavjese, one uveliko odreduju izgled prozora.

Pri odabiru zavjesa najbolje bi bilo osmotriti ih ne samo danju, nego i nocu. Prozori danju ne bi smjeli biti nepotrebno prekriveni i zamraceni gustim zavjesama, osim ako nije prevelika toplina od sunca.

Trebalo bi vec pri kupovini da znate na koji biste ih nacin željeli okaciti. To zavisi od težine i kolicine tkanine, te o namještaju ispod prozora. U svakom slucaju, morate znati da li vam je više stalo do mira i intimnog ugodaja ili do lijepog pogleda kroz prozor. Ili i jednog i drugog! Postoji mnogo vrsta kvalitetnih i prakticnih zavjesa, koje ce divno izgledati na vašim prozorima.

Vitraži

Vitraž je slika radena od raznobojnih komadica stakla koja se danas obicno izvodi na dva nacina: originalnom vitraž tehnikom i tiffany tehnikom.

Originalna vitraž tehnika je izvorna tehnika izrade, gdje se koriste reljefna stakla u raznim bojama. Slike su najcešce u prirodnoj velicini sa crkvenim motivima. Tiffany tehnika je jednostavnija i jeftinija. Koriste se glatka i tanja stakla u puno nijansi boja. Rubovi se oblažu bakarnom trakom koja je ljepljiva s obje strane, te se komadi stakla slažu u cjelinu.

Vitraži imaju široku mogucnosti ugradnje u prozore i vrata, kuhinjske elemente, namještaj za kupatila itd.

Print