Holesterol je nephodan sastavni dio organizma, potreban za normalno funkcionisanje svake celije. Strukturni je element svih celijskih i intracelijskih membrana, a u odredenim organima ima i posebne, specificne uloge kao što su:
* sinteza holnih kiselina u hepatocitima
* sinteza steroidnih hormona u kori nadbubrežnih i polnih žlijezda
* transport liposolubilnih vitamina (A, D, E i K).
Holesterol je masnoca koje najviše ima u namirnicama životinjskog porijekla. Bez holesterola, vecina živih bica ne bi mogla živjeti.
Prvenstveno, rijec je o materiji koja je normalan gradivni sastojak svake celije tijela (stanicne membrane). Osim toga, u ljudskom organizmu holesterol je potreban za mnoge metabolicke procese. Iz njega nastaje više vrsta hormona, i to ženskih i muških polnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrežne žlijezde (npr. kortizol). Takode, dio je i molekule vitamina D.
Holesterol je i materija iz koje nastaju žucne kiseline koje se putem žuci izlucuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalno varenje, a posebno masti.
Gde holesterol nastaje?
Ova za život važna materija mora u tijelu uvijek biti na raspolaganju pa kolicina holesterola u tijelu ne smije zavisiti od njenog unosa samo putem hrane - egzogeno porijeklo holesterola. Zato se holesterol stvara i u tijelu - endogeno porijeklo holesterola.
Glavno mjesto gdje holesterol nastaje je jetra. U njoj nastaje oko 1 do 2 grama kolesterola dnevno. On se krvlju prenosi do svake stanice i u njima se zatim dalje preraduje, zavisno od potrebe.
Zapravo hranom uopce ne bismo trebali unositi holesterol.
